Doživela saobraćajnu nesreću, pozvala policiju pa nestala sa lica zemlje: A onda su tragovi krenuli da isplivavaju
Dodajte Kurir u vaš Google izborU 19.27 časova, 9. februara 2004. godine, žena po imenu Fejt Vestmen pozvala je policiju u Hejverhilu u Nju Hempširu kako bi prijavila saobraćajnu nesreću na Ruti 112. Crni auto delovao je zaglavljeno u jarku blizu njene kuće. Dispečer joj je zahvalio na pozivu i poslao službenika na teren.
Do 19.42 časova, nadležne službe su primile još jedan telefonski poziv o nesreći, ovog puta od vozača autobusa po imenu Bač Atvud. On je prijavio da je vozila mlada žena koja deluje "potreseno", ali nepovređeno. Atvud je izjavio da joj je ponudio da pozove policiju na mesto udesa, ali je devojka tvrdila da je već kontaktirala službu za pomoć na putu. Ipak, Atvud je telefonirao policiji čim je stigao svojoj kući - udaljenoj oko 100 metara od mesta nezgode. Rekao je da iz svoje kuće nije mogao da vidi automobil devojke, ali je primetio druga vozila kako prolaze putem. U 19.46 časova, prvi policajac je stigao na lice mesta. Međutim, misterioznoj mladoj ženi nije bilo ni traga.
Pogledajte fotografije Maure Mari:
Nakon početne potrage za ovim područjem, nadležni su saznali da je nestala devojka dvadesetjednogodišnja Maura Mari. Studentkinja nege na Univerzitetu u Masačusetsu u Amerstu, napustila je kampus ranije tog dana, a da nikome nije rekla da odlazi u Nju Hempšir. Nakon što je Mari iščezla u Hejverhilu te večeri, više nikada nije viđena.
Mladost i problemi pre nestanka
Rođena 4. maja 1982. godine u Broktonu u Masačusetsu, Maura Mari je odrasla u obližnjem gradu Hensonu. Kao najmlađa ćerka Freda i Lori Mari, doživela je razvod roditelja kada je imala samo šest godina. Maura je imala četvoro braće i sestara - Freda Mlađeg, Ketlin, Džuli i Kurtisa - a odmalena je opisivana kao devojka koja postiže natprosečne rezultate. U školi se istakla kao uzoran đak i atletičarka. Upisala je vojnu akademiju "West Point", mada se kasnije prebacila na Univerzitet u Masačusetsu u Amerstu radi studija sestrinstva. Njeno vreme tamo delovalo je uglavnom uobičajeno, ali je bilo određenih problema.
Tri meseca pre nestanka, Maura Mari je privedena zbog korišćenja ukradenog broja kreditne kartice. Ta optužba je trebalo da bude odbačena pod uslovom da se dobro ponaša u naredna tri meseca.
A 5. februara 2004. godine, Maura je imala emotivan telefonski razgovor sa svojom sestrom Ketlin, koja se borila sa zavisnošću i problemima sa verenikom. U tom momentu, Maura je obavljala svoj posao u službi obezbeđenja kampusa i bila je toliko rastrojena zbog poziva da su morali da je isprate do studentskog doma. Kada je njen nadzornik pokušao da sazna šta se dogodilo, sve što je Maura uspela da izusti bilo je: "Moja sestra". Ovo se desilo samo četiri dana pre nego što je nestala.
Vikend uoči udesa i čudne pripreme
Maurin otac, Fred, doputovao je u Amerst 7. februara 2004. godine. Ispričao je da je išao u kupovinu automobila sa ćerkom i da su večerali pre nego što se vratio u svoj motel. Potom je pozajmio Mauri svoj auto kako bi se odvezla do doma na zabavu te večeri. Međutim, na povratku u ranim jutarnjim časovima sledećeg dana, ona je udarila očevim automobilom u zaštitnu ogradu. Iako je Maura prošla bez povreda, šteta na vozilu je bila velika. Ipak, Fred je ubrzo saznao da će osiguranje pokriti troškove popravke ukoliko njegova ćerka podigne odgovarajuće formulare iz Agencije za motorna vozila. Osim što je bila uzrujana zbog udesa, Maura je delovala sasvim u redu kada ju je otac kasnije tog dana vratio u dom.
Ali sledećeg jutra, 9. februara 2004. godine, sve se promenilo. Maura je poslala imejl svojim profesorima navodeći da će odsustvovati nedelju dana zbog smrtnog slučaja u porodici (njeni rođaci su kasnije potvrdili da niko nije preminuo). Takođe je poslala poruku svom dečku, Bilu Raušu, poručniku američke vojske koji se nalazio u Oklahomi: "Volim te više, frajeru. Dobila sam tvoje poruke, ali iskreno, nisam bila raspoložena za razgovor sa bilo kim, ali obećavam da ću se javiti danas. Voli te Maura."
Maura je pozvala vlasnika jednog apartmana u Bartletu u Nju Hempširu, gde je ranije boravila sa porodicom, ali nije rezervisala smeštaj. Pozvala je i telefonsku liniju za rezervacije hotela u Stouu u Vermontu, ali ponovo bez potvrde sobe. Do tog trenutka, već je putem interneta pretraživala uputstva za vožnju do Berlingtona u Vermontu. Ostalo je nejasno šta je bila njena krajnja destinacija, jer nikome nije otkrila kuda ide.
Oko 15.15 časova, Maura je otišla do bankomata van kampusa i podigla 280 dolara. Zatim je svratila u prodavnicu pića i kupila alkohol u vrednosti od oko 40 dolara, uključujući "Bejlis", "Kaluu" i vino u kutiji. Takođe je svratila do Agencije za motorna vozila i uzela papire za prethodni udes.
U 16.37 časova pozvala je svoju govornu poštu. To je bio poslednji zabeleženi trenutak da je upotrebila svoj telefon. Malo toga je poznato o njenom kretanju između obavljanja poslova u Amerstu i saobraćajne nesreće u Hejverhilu nekoliko sati kasnije, koja se najverovatnije dogodila u nekom momentu između 19.00 i 19.25 časova. Pozivi na broj 911 koje su uputili Vestmen i Atvud, dvoje meštana koji su prijavili udes, zabeleženi su u 19.27 i 19.42 časova. Do 19.46 časova, Maura je nestala.
Mesto nesreće i kontroverze oko potrage
Prvi policajac na licu mesta zatekao je oštećeno vozilo, ali ne i vozača. Automobil je bio zaključan, a vazdušni jastuci aktivirani. Službenik koji je sastavio izveštaj naveo je: "Dokazi na licu mesta ukazuju na to da se vozilo kretalo ka istoku, sletelo sa kolovoza, udarilo u nekoliko stabala, rotiralo se i zaustavilo okrenuto u suprotnom smeru u istočnoj traci."
Policajac je dodao: "Na vidnom mestu iza vozačevog sedišta mogao sam da uočim kutiju vina "Franzia". Takođe sam primetio crvenu tečnost na vratima sa vozačeve strane i na krovu automobila."
Pored toga, pronađena je flaša "Koka-Kole" koja je sadržala crvenu tečnost sa intenzivnim mirisom alkohola. Unutra su bila i odštampana uputstva sa sajta "MapQuest" za Berlington u Vermontu. Nije bilo očiglednih tragova nasilja, niti otisaka stopala u snegu koji bi vodili u obližnju šumu. Zato je policajac najpre zamolio Atvuda - poslednju osobu koja je razgovarala sa Maurom, da mu pomogne u pretrazi. Kasnije se pojavio i državni policajac, a potom vatrogasci i hitna pomoć. Dok su oni počeli da češljaju teren zapadno od mesta udesa, veruje se da niko nije krenuo ka istoku tokom te prve potrage. Ovo je bila jedna od mnogih stavki koje će Maurin otac Fred - koji je o nestanku ćerke obavešten tek 24 sata nakon udesa, zameriti policiji.
"Znao sam da je krenula ka istoku. Išla je prema Bartletu. Tamo je boravila još kao beba. Sećam se da sam joj menjao pelene u šatoru tamo, zaboga," rekao je otac.
Iako su Morini telefonski listinzi zaista ukazivali na to da je razmišljala o najmu sobe u Bartletu, uputstva sa MepKvesta u kolima navela su istražitelje na zaključak da je zapravo planirala odlazak u Berlington. S obzirom na to da nikome nije otkrila namere i da je otišla bez potvrđene rezervacije, stvarni cilj njenog putovanja ostao je misterija.
Teorije o sudbini Maure Mari
Policija je takođe sumnjala da je Maura možda pokušala da izvrši samoubistvo, pa je dva dana nakon njenog nestanka izdato saopštenje za medije da je "potencijalno sklona samoubistvu". Njen otac je odbacio ovu pretpostavku: "Bila je dobro raspoložena, nije imala briga niti razloga da beži od svog života."
Ipak, nije se moglo zanemariti da se Maura suočavala sa brojnim problemima pre nestanka - od zakonskih nevolja zbog prevare sa karticom, preko brige za sestru alkoholičarku, do razbijanja očevog automobila samo nekoliko sati pre sopstvenog udesa.
Mada su mnogi njeni bližnji verovali da je Maura prosto htela da "pobegne" od drame na nekoliko dana, postojali su znaci da je planirala trajan odlazak. Pretresom njene sobe u domu utvrđeno je da je većinu svojih stvari spakovala u kutije pre nego što je otišla. Na vrhu jedne od kutija nalazio se odštampan imejl upućen njenom dečku, u kojem su detaljno opisani problemi u njihovoj vezi.
Iako je Maura ostavila deo stvari u kolima, nekoliko ključnih predmeta je nedostajalo, uključujući njen mobilni telefon i ranac. Njen telefon nikada više nije aktiviran, a svi bankovni računi povezani sa njom ostali su netaknuti. Od njenog nestanka 2004. godine, pojavljivala su se samo navodna viđenja, ćorsokaci i spekulativne teorije.
Jedna od prvih policijskih hipoteza bila je da je Maura planirala samoubistvo ili da su je obuzele suicidalne misli nakon poslednjeg udesa. Međutim, mnogi njeni prijatelji i članovi porodice čvrsto su tvrdili da ona nikada ne bi digla ruku na sebe. Pored ličnih uverenja, pojedini predmeti koje je spakovala u auto – kao što su pilule za kontracepciju, sredstvo za izbeljivanje zuba i fakultetski udžbenici – naveli su mnoge na zaključak da nije nameravala da umre tog dana. Na kraju krajeva, zašto bi suicidalna osoba pakovala takve stvari?
Druga teorija bila je da je Maura jednostavno paničila nakon što je slupala automobil samo par sati nakon oštećenja očevog vozila, te da je pobegla sa lica mesta kako bi izbegla probleme. S obzirom na količinu alkohola nađenu u kolima i flašu "Koka-Kole" koja je verovatno bila napunjena pićem - nadležni su verovali da je Maura pila i da nije želela da rizikuje gubitak statusa "dobrog ponašanja" nakon hapšenja zbog kreditne kartice. Obližnja šuma mogla je biti sklonište da je vreme bilo toplo, ali je spolja bilo izuzetno hladno. Kako u snegu nisu nađeni tragovi koji vode ka šumi, morala je pobeći putem, najverovatnije se krećući istočno (pošto ta zona nije pregledana tokom prve potrage).
Interesantno je da je jedan preduzimač koji je te večeri prolazio Rutom 112 kasnije prijavio da je video "mladu osobu" kako se kreće pešice ka istoku, nekoliko kilometara dalje od mesta nezgode, negde između 20.00 i 20.30 časova. Ipak, on je ovo navodno viđenje prijavio tek mesecima kasnije jer u početku nije bio siguran u tačan datum. I dalje je nepoznato da li je ta osoba zaista bila Maura .
Pod pretpostavkom da nije izvršila samoubistvo i da nije podlegla hladnoći tokom skrivanja, kuda je mogla da ode? Neki su spekulisali da je započela potpuno nov život - možda čak u Kanadi, kako bi pobegla od zakonskih problema i porodične drame. Iako su vlasti priznale mogućnost da je ona i dalje živa, smatraju da je to krajnje neverovatno. Dok su pojedinci ostali pri teorijama o samoubistvu ili nesrećnom slučaju, drugi veruju da je kidnapovana. Njen otac Fred čvrsto veruje da ju je "odveo neki lokalni ološ". S druge strane, mnogi stanovnici Hejverhila odbacuju ideju da je to učinio neko iz tog kraja, sugerišući da se Maura prosto našla "na pogrešnom mestu u pogrešno vreme" i da je tuda slučajno prolazio nasumični otmičar.
Amaterske istrage i lažni tragovi
U godinama nakon nestanka, amaterski detektivi su istraživali sve ove ideje. Na primer, Morin dečko Rauš optuživan je za seksualno delinkventno ponašanje prema drugim ženama, što je navelo pojedince da se zapitaju da li je imao ulogu u njenom nestanku. Međutim, Rauš se u tom periodu nalazio u Oklahomi.
Druge teorije bile su fokusirane na Atvuda, poslednju osobu koja je videla Mauru živu. Nekima je bilo sumnjivo što nije ostao sa njom dok ne stigne pomoć, a pažnju je privuklo i to što su se on i njegova supruga preselili na Floridu ubrzo nakon incidenta. Možda najšokantnije od svega, pojedini internet-detektivi implicirali su da je Maurin otac možda bio nasilan prema njoj, što ju je navelo na bekstvo – što je optužba koju su njeni bližnji oštro demantovali.
Ali uprkos svim teorijama, danas nismo bliže istini o tome šta se desilo sa Maurom Mari nego što smo bili pre skoro dve decenije. S obzirom na minimalne šanse za preživljavanje na hladnoći, organizovano je više potraga za njenim posmrtnim ostacima u blizini mesta udesa, ali su sve završene bez uspeha. U septembru 2021. godine, Državna policija Nju Hempšira objavila je da su fragmenti ljudskih kostiju nađeni na samo 40 kilometara od Severnog Hejverhila, u oblasti planine Lun. Međutim, radiokarbonsko datiranje u novembru pokazalo je da su ostaci daleko stariji od Maure.
"Srce mi je slomljeno nakon saznanja da ovi ostaci ne pripadaju mojoj mlađoj sestri. Apelujem na policiju da neumorno radi dok se ostaci ne identifikuju, kako bi porodica te osobe pronašla mir. Moja porodica će nastaviti potragu za Maurom i prevrnuće svaki kamen dok je ne vratimo kući i ne pozovemo na odgovornost one koji su krivi za njen nestanak," navela je njena sestra Džuli u saopštenju.
(Kurir.rs/AllThat'sInteresting)
Pogledajte video: Stručnjaci o otmicama